Brzi proljetni ručak

 Ovakvi obroci nam ne uzimaju puno vremena za nakuhavanje, a izdašni su i kompletni. 

Pečena rajčica puno se lakše probavlja od sirove. Obavezno ju treba posoliti prije pečenja, bar desetak minuta da pusti višak vode. Obrisati ubrusom i dati na vruće ali ne prevruće maslinovo ulje, najbolje u tavi od gusa koja ne voli previsoke temperature.

Također tikvice narezati na kockice i ispeći na naglo na malo svinjske masti. Neka lijepo porumene sa svih strana i ostane aldente. Na gotove dodati izgnječeni češnjak, peršinov list i malo soli. Dobro promiješati i poklopljeno pustiti da odmara prije posluživanja. 

Za to vrijeme napraviti salatu i začiniti maslinovim uljem, domaćim octom i nekom finom soli. Najbolje cvijetom soli.

 I ispeći juneći šnicl na naglo sa obje strane, ali prethodno ga istući malo tupom stranom noža i namazati ljutim senfom. Kad je pečen posipati češnjakom i preliti saftom koji se napravio od pečenja.

Saft se dobije tako da se ukloni meso nakon pečenja i u još vruću tavu ulije malo vode, doda žličica senfa, popapri i posoli ako je potrebno. Brzim miješanjem kuhačom u par sekunda dobijemo fini sos.

LCHF - Paleo ručak

 

Krekeri od koprive

 

4 jaja

200 grama mljevenog orašastog po želji

2 žlice indijskog trputca (psiliuma)

2 šake sezama

2 šake lana

2 šake suncokreta

1 žlica crnog kima

100 grama blanširane i sitno isjeckane koprive

100 ml vode

1 žlica maslaca

1 žličica praška za pecivo od vinskog kamena

sol

Izlupati pjenasto jaja sa solju, pa dodati brašna sa praškom za pecivo,

 maslac, sjemenke i vodu pa napraviti jednoličnu smjesu.

Sipati u plitki pleh obložen papirom za pečenje pa posipati po vrhu

 sezamom.

Peče se 25 - 30 minuta ventilirano na 180 stupnjeva ili dok vam čačkalica

 ne izađe suha.

LCHF - Paleo žele bomboni

- 500 ml procijeđenog soka od jagoda (višanja)

- 1 jušna žlica agar-agar praha

- 1 dcl vode

- malo stevije

- žlica limunova soka

Zagrijati sok do vrenja, uliti

agar-agar prah koji smo prethodno

umutili u decilitar hladne vode, limun i steviju.

Kratko prokuhati i lijevati u kalupe.

Ostaviti par sati da se ohladi i stvrdne.

Sok može biti od bilo kojeg procijeđenog

bobičastog voća.

Recept na tanjuru

"Bakalar (Kabeljau) je riba iz porodice Gadidae, jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta. Sivosmeđi je s tamnim pjegama i bijelim trbuhom, naraste do 150 cm. Obično živi u plovama. Živi u hladnim morima naročito u Atlantiku jer se hrani planktonom kril koji živi u hladnoj vodi."

Kakaovac

 

(prema španj. cacao < aztečkoga cacahuatl) (Theobroma cacao), drvo iz por. Sterculiaceae, visine do 15 m, kožastih, jajastih listova i crvenih peteročlanih cvjetova, koji se razvijaju izravno iz stabla i ogranaka (→ kauliflorija). Kakaovac nosi istodobno i cvjetove i plodove, a 3 do 4 puta godišnje mijenja listove. Godišnje donese 20 do 50 plodova: 15 do 25 cm dugih i 7 do 10 cm širokih, žutih ili crvenkastih, duboko izbrazdanih boba. U plodu ima 20 do 50 crvenkastosmeđih krupnih sjemenki (zrna), sličnih bademu. Potječe iz sjev. područja Južne Amerike i obalnoga područja Meksičkoga zaljeva (područja gl. toka rijeke Amazone), odakle se proširio u Srednju Ameriku. U plantažnome nasadu kakaovac je visok 2 do 5 m, plodove počinje donositi između 3. i 5. god., a ekonomski je isplativ uzgoj do 60 godina. Uzgoj kakaovca započeli su Maje, a oko 1500 god. pr. Kr. Azteki; Maje i Inke su kakaovim zrnima pripisivali magična svojstva. Danas se kakaovac uzgaja u mnogim trop. i suptrop. područjima Afrike i Južne Amerike. Raste između ± 15° geogr. širine, zahtijeva temp. od 18 do 32 °C, 1500 do 2000 mm oborina i visoku vlagu zraka. Sjemenke kakaovca sadrže 54,1% masti, 11,5% bjelančevina, 9% celuloze, 7,5% škroba, 6% tanina, oko 5% vode, 2,6% kiselina, 1,2% teobromina i 1% šećera. Obavijene su aromatičnom pulpom. Premda je pulpa potrebna za fermentaciju, često je ima više nego što je potrebno, pa se višak, ugodna okusa, koristi za proizvodnju kakaova želea, alkohola i octa. Plodovi se suše, pri čemu pod utjecajem enzima i kvaščevih gljivica nastupa vrenje (fermentacija), a sjemenke dobivaju ugodnu aromu. Suhe očišćene sjemenke prže se i fino melju. Od tako dobivene kakaove mase, koja je za vrijeme proizvodnje topla i tekuća, uz dodatak šećera i mirodija (vanilije) proizvodi se čokolada. Kakao se koristi i u velikom broju drugih proizvoda, u kolačima, pudingu, sladoledu i dr. poslasticama i pićima. Toplim hidrauličkim prešanjem iz kakaove mase istiskuje se ulje (oko 55%), pa tako zaostaje kakaov prah, od kojega se uz dodatak mlijeka priređuje topli i hladni napitak. Kakaovo ulje dolazi na tržište pod nazivom kakaov maslac i upotrebljava se u slastičarstvu, kozmetici i farmaciji (za izradbu supozitorija), a zajedno s kakaovom masom u proizvodnji čokolade. Iz sjemenki se izdvaja alkaloid teobromin (po fiziol. djelovanju sličan kofeinu), koji se u farmaciji upotrebljava kao diuretik Zanimljivost:

"(→ diuretici) i antireumatik (→ antireumatici). U svijetu se kakaovac uzgaja na približno 7 mil. ha. Svj. proizvodnja zrna kakaovca iznosila je 2002. god. 2,8 mil. t, od toga je 1,0 mil. t proizvela Obala Bjelokosti, 380 tis. t Gana, 348 tis. t Indonezija, 338 tis. t Nigerija, 172 tis. t Brazil itd.

Hrvatska ima više nego osamdesetogodišnju tradiciju proizvodnje svih vrsta kakaovih proizvoda u današnjim tvrtkama Kraš u Zagrebu, Kandit u Osijeku i Zvečevo u Požegi. U Hrvatsku je 2001. uvezeno 3879 t zrna kakaovca, ostvarena je proizvodnja od 12 073 t kakaovih proizvoda i prodano na našem tržištu ukupno 15 401 t tih proizvoda, uključujući i kakaove proizvode iz uvoza.

Citiranje:
kakaovac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 4. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29825>"

Dehidriator - Naranče

 Dehidrirane naranče su fantastična osvježavajuća grickalica. Odlična za izlete ili nakon napornog sporta. Važno je zanati da je voće koje želite dehidrirati svježe ubrano sa nekog sretnog mjesta gdje se ne rabe pesticidi niti umjetna gnojiva. Takvo voće daje energiju i snagu i prenosi vam svu svoju radost bivanja pod kišom i suncem. Hrana lijek.