(prema
španj. cacao < aztečkoga cacahuatl) (Theobroma
cacao), drvo
iz por. Sterculiaceae, visine
do 15 m, kožastih, jajastih listova i crvenih peteročlanih
cvjetova, koji se razvijaju izravno iz stabla i ogranaka
(→ kauliflorija).
Kakaovac nosi istodobno i cvjetove i plodove, a 3 do 4 puta godišnje
mijenja listove. Godišnje donese 20 do 50 plodova: 15 do 25 cm
dugih i 7 do 10 cm širokih, žutih ili crvenkastih, duboko
izbrazdanih boba. U plodu ima 20 do 50 crvenkastosmeđih krupnih
sjemenki (zrna), sličnih bademu. Potječe iz sjev. područja Južne
Amerike i obalnoga područja Meksičkoga zaljeva (područja gl. toka
rijeke Amazone), odakle se proširio u Srednju Ameriku. U plantažnome
nasadu kakaovac je visok 2 do 5 m, plodove počinje donositi
između 3. i 5. god., a ekonomski je isplativ uzgoj do 60
godina. Uzgoj kakaovca započeli su Maje, a oko 1500 god.
pr. Kr. Azteki; Maje i Inke su kakaovim zrnima pripisivali
magična svojstva. Danas se kakaovac uzgaja u mnogim trop. i suptrop.
područjima Afrike i Južne Amerike. Raste između ± 15° geogr.
širine, zahtijeva temp. od 18 do 32 °C, 1500 do 2000 mm
oborina i visoku vlagu zraka. Sjemenke kakaovca sadrže 54,1% masti,
11,5% bjelančevina, 9% celuloze, 7,5% škroba, 6% tanina, oko 5%
vode, 2,6% kiselina, 1,2% teobromina i 1% šećera. Obavijene su
aromatičnom pulpom. Premda je pulpa potrebna za fermentaciju, često
je ima više nego što je potrebno, pa se višak, ugodna okusa,
koristi za proizvodnju kakaova želea, alkohola i octa. Plodovi se
suše, pri čemu pod utjecajem enzima i kvaščevih gljivica nastupa
vrenje (fermentacija), a sjemenke dobivaju ugodnu aromu. Suhe
očišćene sjemenke prže se i fino melju. Od tako dobivene kakaove
mase, koja je za vrijeme proizvodnje topla i tekuća, uz dodatak
šećera i mirodija (vanilije) proizvodi se čokolada. Kakao se
koristi i u velikom broju drugih proizvoda, u kolačima, pudingu,
sladoledu i dr. poslasticama i pićima. Toplim hidrauličkim
prešanjem iz kakaove mase istiskuje se ulje (oko 55%), pa tako
zaostaje kakaov prah, od kojega se uz dodatak mlijeka priređuje
topli i hladni napitak. Kakaovo ulje dolazi na tržište pod
nazivom kakaov
maslac i
upotrebljava se u slastičarstvu, kozmetici i farmaciji (za izradbu
supozitorija), a zajedno s kakaovom masom u proizvodnji čokolade. Iz
sjemenki se izdvaja alkaloid teobromin (po fiziol. djelovanju sličan
kofeinu), koji se u farmaciji upotrebljava kao diuretik Zanimljivost:
"(→ diuretici)
i antireumatik (→ antireumatici).
U svijetu se kakaovac uzgaja na približno 7 mil. ha. Svj.
proizvodnja zrna kakaovca iznosila je 2002. god. 2,8 mil. t,
od toga je 1,0 mil. t proizvela Obala Bjelokosti,
380 tis. t Gana, 348 tis. t Indonezija,
338 tis. t Nigerija, 172 tis. t Brazil itd.
Hrvatska
ima više nego osamdesetogodišnju tradiciju proizvodnje svih vrsta
kakaovih proizvoda u današnjim tvrtkama Kraš u Zagrebu, Kandit u
Osijeku i Zvečevo u Požegi. U Hrvatsku je 2001. uvezeno 3879 t
zrna kakaovca, ostvarena je proizvodnja od 12 073 t
kakaovih proizvoda i prodano na našem tržištu ukupno 15 401 t
tih proizvoda, uključujući i kakaove proizvode iz uvoza.
Citiranje:
kakaovac. Hrvatska
enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski
zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 4. 2022.
<http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29825>"