Artičoke sa čičokom i rotkvom

 

4 artičoke srednje veličine

1 korijen čičoke (oko 5-6cm)

1 glavica bijele rotkve

1 vezica peršinovog lista

3 češnja češnjaka

1 žličica cvijeta soli

1 šaka nasjeckanih svježih badema

1 šaka prženih i grubo nasjeckanih lješnjaka

1 svježi korijenčić kurkume (2-3 cm)

1 limun

100 ml maslinovog ulja ili

(150 grama maslaca)

Artičoke očistimo od peteljke i vanjskih latica. Nožem odrežemo na pola tako da otpadnu vrhovi latica. Okrenemo licem prema daski i snažno pritisnemo dlanom da se cvijet raširi. Raširimo latice do dna cvijeta. Sada oštrom žlicom izvadimo prašnike ako artičoke nisu potpuno mlade. Pokapamo dobro iznutra sa limunovim sokom da nam ne potamne i stavimo ih na stranu.

Očetkamo čičoku pod vodom i naribamo ju na srednje grubi ribež i dobro pokapamo sa pola limuna.

Ogulimo i na isti ribež naribamo rotkvu. Pomiješamo sa usitnjenim češnjakom, peršinovim listom, lješnjacima, bademima, na kockice usitnjenom kurkumom, solju te čičokom.

Tom smjesom punimo artičoke između listova i u sredinu glavice.

Stavimo u dublji lonac ili veliku tavu sa poklopcem, prethodno poliven maslinovim uljem ili maslacem, tako da se glavice dodiruju ali ne prevrću. Podlijemo sa strane vodom. Tekućina neka je do polovice artičoka. Poklopimo i prvo pustimo na najjače dok ne uzavri, a tada smanjimo na lagano i kuhamo 25 do 30 minuta. Ako su artičoke velike i malo starije, trebat će im i do 40 minuta.

Artičoke jedemo od vanjskih listova prema sredini. Također ih možemo preliti vrućim maslacem ili samo tekućinom u kojoj su se artičoke kuhale. Zubima dobro ostružemo vanjske debele listove do vlaknastog dijela, dok nutarnje meke listove možemo pojesti cijele. Najukusniji dio je svakako baza cvijeta no šteta je baciti veliku količinu jestivih listova zbog samo tri zalogaja.

Krivi file iz keramičkog lonca

 

Pečena junetina u keramičkom loncu s poklopcem 

Jednostavno

Za 6-8 osoba

Izrada: 10-15 minuta

Vrijeme pečenja: 3 sata

Sastojci:

1,700 grama „krivog filea”

2 luka prerezana napola

5-6 češanja češnjaka (ako su manji, i 10 komada)

grančica timijana*

grančica ružmarina*

1-2 svježe čili papričice uzdužno zarezati

1 žlica suhe izmrvljene kadulje

2-3 žlice kvalitetne svinjske masti za prženje filea

sol

papar

Priprema:

Zapecimo opran i osušen file sa svih strana na vrućoj svinjskoj masti, dok ne dobije lijepu narančasto smeđu boju.

To služi da se zatvore pore i da sok ostane unutar filea. Tokom pečenja u keramičkom loncu sok će izaći ali će svejedno komad ostati sočan.

Tako pripremljen file, posolimo sa svih strana krupnom solju. Popaprimo ga dobro i stavimo u zdjelu u kojoj su već svi gore navedeni sastojci. Sve skupa prelijemo mašću u kojem je komad pržen.

Poklopljen se peče 2,6 do 3 sata na temperaturi od 160 stupnjeva, u prethodno zagrijanoj pećnici.

Kad je meso gotovo, stavi se na dasku i izreže na lijepe, ne pretanke kriške. Ljuske od češnjaka se odstrane i sok koji je meso ispustilo, fino štapnim mikserom izradi pa u taj sos vrati izrezano meso.

Servira se u zdjeli u kojoj je pečeno jer je keramički lonac lijep i dekorativan pa daje ugodan domaćinski šarm.

*začinske biljke su bolje kad su svježe ali u nedostatku takvih i suhe su dobre

Brzi proljetni ručak

 Ovakvi obroci nam ne uzimaju puno vremena za nakuhavanje, a izdašni su i kompletni. 

Pečena rajčica puno se lakše probavlja od sirove. Obavezno ju treba posoliti prije pečenja, bar desetak minuta da pusti višak vode. Obrisati ubrusom i dati na vruće ali ne prevruće maslinovo ulje, najbolje u tavi od gusa koja ne voli previsoke temperature.

Također tikvice narezati na kockice i ispeći na naglo na malo svinjske masti. Neka lijepo porumene sa svih strana i ostane aldente. Na gotove dodati izgnječeni češnjak, peršinov list i malo soli. Dobro promiješati i poklopljeno pustiti da odmara prije posluživanja. 

Za to vrijeme napraviti salatu i začiniti maslinovim uljem, domaćim octom i nekom finom soli. Najbolje cvijetom soli.

 I ispeći juneći šnicl na naglo sa obje strane, ali prethodno ga istući malo tupom stranom noža i namazati ljutim senfom. Kad je pečen posipati češnjakom i preliti saftom koji se napravio od pečenja.

Saft se dobije tako da se ukloni meso nakon pečenja i u još vruću tavu ulije malo vode, doda žličica senfa, popapri i posoli ako je potrebno. Brzim miješanjem kuhačom u par sekunda dobijemo fini sos.

LCHF - Paleo ručak

 

Krekeri od koprive

 

4 jaja

200 grama mljevenog orašastog po želji

2 žlice indijskog trputca (psiliuma)

2 šake sezama

2 šake lana

2 šake suncokreta

1 žlica crnog kima

100 grama blanširane i sitno isjeckane koprive

100 ml vode

1 žlica maslaca

1 žličica praška za pecivo od vinskog kamena

sol

Izlupati pjenasto jaja sa solju, pa dodati brašna sa praškom za pecivo,

 maslac, sjemenke i vodu pa napraviti jednoličnu smjesu.

Sipati u plitki pleh obložen papirom za pečenje pa posipati po vrhu

 sezamom.

Peče se 25 - 30 minuta ventilirano na 180 stupnjeva ili dok vam čačkalica

 ne izađe suha.

LCHF - Paleo žele bomboni

- 500 ml procijeđenog soka od jagoda (višanja)

- 1 jušna žlica agar-agar praha

- 1 dcl vode

- malo stevije

- žlica limunova soka

Zagrijati sok do vrenja, uliti

agar-agar prah koji smo prethodno

umutili u decilitar hladne vode, limun i steviju.

Kratko prokuhati i lijevati u kalupe.

Ostaviti par sati da se ohladi i stvrdne.

Sok može biti od bilo kojeg procijeđenog

bobičastog voća.

Recept na tanjuru

"Bakalar (Kabeljau) je riba iz porodice Gadidae, jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta. Sivosmeđi je s tamnim pjegama i bijelim trbuhom, naraste do 150 cm. Obično živi u plovama. Živi u hladnim morima naročito u Atlantiku jer se hrani planktonom kril koji živi u hladnoj vodi."

Kakaovac

 

(prema španj. cacao < aztečkoga cacahuatl) (Theobroma cacao), drvo iz por. Sterculiaceae, visine do 15 m, kožastih, jajastih listova i crvenih peteročlanih cvjetova, koji se razvijaju izravno iz stabla i ogranaka (→ kauliflorija). Kakaovac nosi istodobno i cvjetove i plodove, a 3 do 4 puta godišnje mijenja listove. Godišnje donese 20 do 50 plodova: 15 do 25 cm dugih i 7 do 10 cm širokih, žutih ili crvenkastih, duboko izbrazdanih boba. U plodu ima 20 do 50 crvenkastosmeđih krupnih sjemenki (zrna), sličnih bademu. Potječe iz sjev. područja Južne Amerike i obalnoga područja Meksičkoga zaljeva (područja gl. toka rijeke Amazone), odakle se proširio u Srednju Ameriku. U plantažnome nasadu kakaovac je visok 2 do 5 m, plodove počinje donositi između 3. i 5. god., a ekonomski je isplativ uzgoj do 60 godina. Uzgoj kakaovca započeli su Maje, a oko 1500 god. pr. Kr. Azteki; Maje i Inke su kakaovim zrnima pripisivali magična svojstva. Danas se kakaovac uzgaja u mnogim trop. i suptrop. područjima Afrike i Južne Amerike. Raste između ± 15° geogr. širine, zahtijeva temp. od 18 do 32 °C, 1500 do 2000 mm oborina i visoku vlagu zraka. Sjemenke kakaovca sadrže 54,1% masti, 11,5% bjelančevina, 9% celuloze, 7,5% škroba, 6% tanina, oko 5% vode, 2,6% kiselina, 1,2% teobromina i 1% šećera. Obavijene su aromatičnom pulpom. Premda je pulpa potrebna za fermentaciju, često je ima više nego što je potrebno, pa se višak, ugodna okusa, koristi za proizvodnju kakaova želea, alkohola i octa. Plodovi se suše, pri čemu pod utjecajem enzima i kvaščevih gljivica nastupa vrenje (fermentacija), a sjemenke dobivaju ugodnu aromu. Suhe očišćene sjemenke prže se i fino melju. Od tako dobivene kakaove mase, koja je za vrijeme proizvodnje topla i tekuća, uz dodatak šećera i mirodija (vanilije) proizvodi se čokolada. Kakao se koristi i u velikom broju drugih proizvoda, u kolačima, pudingu, sladoledu i dr. poslasticama i pićima. Toplim hidrauličkim prešanjem iz kakaove mase istiskuje se ulje (oko 55%), pa tako zaostaje kakaov prah, od kojega se uz dodatak mlijeka priređuje topli i hladni napitak. Kakaovo ulje dolazi na tržište pod nazivom kakaov maslac i upotrebljava se u slastičarstvu, kozmetici i farmaciji (za izradbu supozitorija), a zajedno s kakaovom masom u proizvodnji čokolade. Iz sjemenki se izdvaja alkaloid teobromin (po fiziol. djelovanju sličan kofeinu), koji se u farmaciji upotrebljava kao diuretik Zanimljivost:

"(→ diuretici) i antireumatik (→ antireumatici). U svijetu se kakaovac uzgaja na približno 7 mil. ha. Svj. proizvodnja zrna kakaovca iznosila je 2002. god. 2,8 mil. t, od toga je 1,0 mil. t proizvela Obala Bjelokosti, 380 tis. t Gana, 348 tis. t Indonezija, 338 tis. t Nigerija, 172 tis. t Brazil itd.

Hrvatska ima više nego osamdesetogodišnju tradiciju proizvodnje svih vrsta kakaovih proizvoda u današnjim tvrtkama Kraš u Zagrebu, Kandit u Osijeku i Zvečevo u Požegi. U Hrvatsku je 2001. uvezeno 3879 t zrna kakaovca, ostvarena je proizvodnja od 12 073 t kakaovih proizvoda i prodano na našem tržištu ukupno 15 401 t tih proizvoda, uključujući i kakaove proizvode iz uvoza.

Citiranje:
kakaovac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 4. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29825>"

Dehidriator - Naranče

 Dehidrirane naranče su fantastična osvježavajuća grickalica. Odlična za izlete ili nakon napornog sporta. Važno je zanati da je voće koje želite dehidrirati svježe ubrano sa nekog sretnog mjesta gdje se ne rabe pesticidi niti umjetna gnojiva. Takvo voće daje energiju i snagu i prenosi vam svu svoju radost bivanja pod kišom i suncem. Hrana lijek.

Pogačice sa mozzarellom

2 žlice sezamovog poluodmašćenog brašna

2 žlice orahovog poluodmašćenog brašna

2 jaja

1 veliki češanj izgnječenog češnjaka

150 grama mascarpone sira

100 grama creme freiche

70 grama maslaca

½ žličice soli

½ žličice psilijum (indijski trputac-mekinje) ljuskica

½ žličice timijana

200 grama ribane mozzarelle

1 žličica grubo mljevene ljute paprike

sviježe mljeveni papar

sezam oljušteni za posipati

Umutiti jaja maslac i češnjak, dodati sol i začine, te mascarpone i creme freiche, da bude pjenasto pa dodati brašna i psilium te ostaviti da odstoji desetak minuta. Grabiti žlicom i slagati na pleh pokriven pek papirom, ali tako da je razmak između hrpica 2-3 cm. Poravnati ih žlicom i posipati sezamom. Može i timijenom.

Peku se na 180 stupnjeva 25-30 minuta ili dok ne dobiju rumenu boju.

Odlični su sa svim sirnim namazima ili samo maslacem.

Bez obzira na nešto ljute paprike, dopadaju se i djeci.

*radi se o pravom odmašćenom brašnu, a ne o mljevenom cjelovitom orašastom plodu